preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:

       

JUTRO
    1. sat:    08:00 - 08:40
    2. sat:    08:45 - 09:25
    3. sat:    09:30 - 10:10
    odmor    10:10 - 10:25
   4. sat:    10:30 - 11:10
    5. sat:    11:15 - 11:55
    6. sat:    12:00 - 12:40

  POSLIJEPODNE
    1. sat:    14:00 - 14:40
    2. sat:    14:45 - 15:25
    3. sat:    15:30 - 16:10
    odmor    16:10 - 16:25
   4. sat:    16:30 - 17:10
    5. sat:    17:15 - 17:55
    6. sat:    18:00 - 18:40

Novinarska grupa

 

 

 

 

 

 

za ulaz klikni na sliku ...

 

Vukovarske patnje

Taj 18. dan 11. mjeseca

rata Domovinskoga

87 dana

punih patnji, punih žrtava.

 

Patili su ljudi i ljudi

nedužni i nedužni,

a sve jer smo

mi Hrvati željeli imati

svoj hrvatski jezik.

 

Vodotoranj

toranj rupa i rupa

najviše bombardiran

najviše uništen.

Taj toranj, taj Vodotoranj.

 

Vučedolska Golubica

još jedan spomen,

na taj dan patnje,

na taj dan žalosti.

 

Zapalit ću svijeću

na spomen vas branitelja.

Hvala branitelji,

hvala vam!

 

 

Tomislav Urlić, 7. b

OŠ Pujanki – Split

Mentori

Antonela Perdić, prof.

dr. sc. Ilija Protuđer

 

 

 

 

 

Ne zaboravite Vukovar!

Osamnaesti studenog u svima nama pobuđuje osjećaj tuge.

Mjesec studeni za hrvatski narod znači – mjesec prisjećanja na sve one koji su branili domovinu i poginuli za njezinu slobodu.

 

Već skoro tri desetljeća prošla su od pada Vukovara, a rane su i dalje svježe…

Tuga je postala dio duše svih onih koji su izgubili najmilije.

Oni, u ovo vrijeme godine, proživljavaju teške trenutke.

 Njihovu je svakodnevnicu, te 1991., prekinuo nemili rat.

Protjerani su iz svojih domova…

Punih osamdeset i sedam dana trajala je opsada...

Svaki dan činio se kao vječnost i bio je sve teži i mučniji.

Podrumi su bili prepuni uplašenih majki, djece i staraca.

Svi dječji osmijesi u trenu su nestali…

Zamijenili su ih plač i briga o tome što će sutra biti.

 

Ne mogu niti zamisliti strah koji su djeca tada proživljavala.

Njihovi snovi u sekundi su prekinuti.

 Nedužnim korakom koračali su u koloni i gledali…

Gledali su uništavanje svojeg grada i smrt…

 

I zato… mi svake godine, u njihovu čast, palimo svijeće.

Molimo za sve one kojih više nema i za sve oni koji su časno branili Vukovar.

Molim vas, ne zaboravite zapaliti svijeće za sve one koji su život položili za našu slobodu i…NE ZABORAVITE VUKOVAR!

 

Sendi Juranović, 7. a

OŠ Pujanki – Split

Mentori

Antonela Perdić, prof.

dr. sc. Ilija Protuđer

 

 

 

Dan sjećanja na Vukovar

Prije točno dvadeset devet godina vukovarske ulice vrvjele su dječjim koracima, tresle su se tugom, čekalo se što dobro, ali nije bilo puno djece koja bi pokazali osmijeh.

Sve je nestalo.

U sekundi se sve promijenilo. Majke i djeca skrivala su se gdje god su mogla, u podrumima svojih kuća, podzemljima i tunelima.

Dok su muškarci pokušavali obraniti svoju domovinu, da otjeraju zlo, smaknu tugu, bol i patnju, bombe su padale kao kiša iz olujnih oblaka. Padale su i rušile sve pred sobom.

Ljudi su na mine gazili kao na jesensko suho lišće.

Tih osamdeset i sedam dana bili su kao godine što lijeno prolaze. Sve je utihnulo.

Vukovar je srušen.

Dok je cijela Hrvatska gorko plakala, neprijatelji su se smijali kao da im je zadnji put u životu.

Tog dana mnogo je nedužnih ljudi izgubilo svoje dragocjene živote.

Na svakom koraku možete vidjeti spomenike posvećene našim braniteljima koji su hrabro kročili gradom da obrane ono gdje su rođeni, gdje su odrasli i stvorili svoje obitelji. Vukovare, nikad te ne ću zaboraviti!

Uvijek ćeš cijelo moje srce imati za sebe. Hvala ti što si se žrtvovao i prolio krv za nas. U sjećanje na tebe zapalit ću svijeću i moliti za tebe.

 

Benedikta Bojić, 7. a 

OŠ Pujanki – Split

Mentori 

Antonela Perdić, prof.

dr. sc. Ilija Protuđer


Povijest hrvatskog jezika

 

Razvitak hrvatskog jezika započinje u Austrougarskoj Monarhiji kada su političke prilike unutar zajednice u kojoj se Hrvatska nalazila snažno utjecale na njegov razvitak.

Iako je hrvatski jezik postao službenim 1847., Hrvate pritišću da priznaju mađarski kao svoj materinski. Tada dolazi do masovnog priklanjanja Hrvata jezičnom zajedništvu sa srpskim jezikom.

Nakon raspada Austrougarske Monarhije, dolazi do osnivanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca gdje se težilo jezičnom jedinstvu svih naroda unutar Kraljevine pa se službeni jezik zvao srpsko-hrvatsko-slovenački.

Godine 1939. uspostavlja se Banovina Hrvatska, hrvatske vlasti dobivaju samostalnost što je rezultiralo boljim položajem hrvatskog jezika.

Početkom Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Država Hrvatska u kojoj je izražen snažan otpor srpskom jeziku odnosno svim njegovim utjecajima na hrvatski jezik kao npr. srbizmi (srpske riječi). Nakon propasti NDH 1945., uspostavlja se Narodna federativna Republika Jugoslavija gdje je hrvatski jezik bio zakonski ravnopravan s ostalima iako je u upotrebi prevladavao srpski jezik. To je dovelo do Novosadskog dogovora o primjeni jednog jezika s dva načina izgovara te dva ravnopravna pisma.

No, razni idući objavljeni naslovi, pravopis, rječnik i dr., nameće srpski jezik što je mnoge hrvatske jezikoslovce razljutilo te su se oglasili u dokumentom pod nazivom Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Tom deklaracijom kreće borba za hrvatski jezik.

Godine 1970. tiskan je Hrvatski pravopis, sačuvan je samo jedan primjerak nakon što je policija intervenirala i zaplijenila ostatak. Spomenuti primjerak odnesen je u London, gdje je tiskan iduće godine pa je nazvan Londonac.

Unatoč svim preprekama, Hrvati su pokazali koliko im znači njihov jezik te ga je tadašnja vlast, nako 1974. popustile u svojatanju Hrvatima njihova jezika i naziva - hrvatski, a nakon osnutka samostalne Republike Hrvatske, hrvatski jezik je u potpunosti dobio značenje i službenu potvrdu koja mu pripada.

Hrvatski jezik je jedinstven uz bogatstvo zavičajnih govora povezanih u dijalekte i  dijalekata u narječju na temelju kojih razlikujemo tri hrvatska narječja: kajkavsko (kaj), štokavsko (što) i čakavsko (ča). Jezik koji služi kao opće sredstvo sporazumijevanja našeg naroda je standardni ili književni jezik!

Natali Taraš, 8. b

 

 

 

Nakon četiriju godina

Završeni radovi na zgradi i svečano otvorenje OŠ Pujanki

Sada kao da nismo putovali u četiri splitske škole i nismo na useljenje u novu školu čekali šest godina.

Nakon četiriju godina intezivnoga rada završeni su građevni radovi na drugomu dijelu školske zgrade pa je 14. siječnja 2020. upriličeno svečano otvorenje. Redovito sam pratio tijek gradnje i povremeno fotografirao s nakanom napraviti cjelokupnu reportažu za mrežnim stranice naše škole i poslati ju na LiDraNo 2020.

Završetak građevnih radova na pristupnim stazama i ulazima.

Što se sve nalazi u novoj školi?

U novom dijelu škole se nalazi osam  učionica, dvorana, veliki atrij, prostorije za dnevni produljeni boravak, velika knjižnica, kuhinja, blagavaonica, prostorije za djelatnike stručne službe, a prilagođen je manji prostor za improviziranu školsku dvoranu koji će poslužiti do izgradnje velike školske dvorane.

 

 

Uređenje okoliša

Osim lijepo uređenog prostora u okolišu gdje se ističe bijeli kamen, dva su igrališta, jedno malo, priređeno za košarku i jedno veliko, napravljeno za rukomet i nogomet.

Polaganje asfalta i zavšetak

Također su lijepi trčati po šarenoj livadi u blizini škole, na koje se svakodnevno učenici dolaze igrati i uživati u prirodi.

I još jedan mjesto koje svi žele, jest  definitivno školsko dvorište, na kojem se učenici na svakom odmoru igraju na otvorenom, te uživaju.

 

Osim lijepo uređenog prostora, okolišu gdje se ističe bijeli kamen, dva igrališta ima i jedno malo, priređeno za košarku, te  jedno veliko, napravljeno za rukomet i nogomet.Također se ističe, po šarenoj livadi u blizini škole, na koje se svakodnevno učenici dolaze igrati i uživati u prirodi.

I jedan mjesto koje svi žele, je definitivno školsko dvorište, na kojem učenici na svakom odmoru igraju igre na otvorenom, te uživaju.

 

Što su kazali učenici iz škole Pujanki?

Učenik A. D. je izjavio: “Škola je važna ustanova u kojoj provodimo jedan veliki dio života čije ćemo znanje rabiti cijeli život.“ A učenica M. H. kazala je: “Svaki profesor zaslužuje mjesto za rad i prilagođeni prostor za svoj predmet.“Učenica J. LJ. rekla je: “Naša škola ima daleku i raznoliku prošlost i apsolutno ju zaslužuje, te joj je i potrebna nova zgrada i mjesto za svakodnevni rad.“

 

Svečani programa otovrenja počeo je prvom izvedbom himne naše škole

 

Prvi put poslušali smo himnu naše škole koju je, u čast tridesetoj godišnjici postojanja škole u kotaru Pujanke, te završetku radova drugoga dijela OŠ Pujanki i svečanomu otvorenju, tekst, glazbu i aranžman, napisala naša učiteljica eng. i tal. jezika Ana Kodrić Iveljić. Profesorica Ana, pripremila je i nastup s našim učenicima, ona je, ujedno, i dirigirala pa joj za sve čestitamo!

 

 

PLES

Plesna skupina učenica 3. a, 3. b, 4. a, 4. b i 6. a razreda nastupaju s plesnom  točkom Hoki-poki

Mentorice: Ana Alujević Grgas i Marijana Šundov.

 

Što su kazali učitelji iz škole Pujanki?

 

Ivani Čalo Bulić, prof. predmeta Hrvatski jezik ističe vesele i maštovite boje svih učionica prilagođene dječjem pristupu i svijete, a velikim atrijem škola je dobila prikladan prostor za sve svečane prijame i proslave. Uz to ističe i velike površine za športske sadržaje kao i veliku prostor za učeničko druženje i bezbrižno igranje.

 

Školska psihologica Jadranka Radnić kaže da su svi zadovoljni novom školom, posebno učenici primjerenim prostorom za rad. Radnić ističe veće mogućnosti za rad u izbornim i izvannastavnim aktivnostima te rad s djecom s teškoćama u razvoju.

Mnogi gosti i dužnosnici nazočili su otvorenju, a mnogi su zaslužni za izgradnju škole.

 

U ime Ministarstva znanosti i obrazovanja Momir Karin, pomoćnik ministrice Blaženke Divljak.

U ime Grada Splita, naš gradonačelnik Andro Krstulović Opara, dogradonačelnica Jelena Hrgović Tomaš i  dogradonačelnik Nina Vela

U ime Županije splitsko-dalmatinske Luka Bačić

U ime Agencije za odgoj i obrazovanje Podružnice Split Vladu Matasa

U ime Kotara Pujanki bio je predsjednik Petar Gudić i drugi predstavnici; izvođači radova, roditelja te drugi mnogi gosti.

 

Što su kazali dužnosnici o  školi Pujanki?

Momir Karin, pomoćnik ministrice Blaženke Divljak, rekao je da se nada da će ovo pomoći napretku u učenju svoj djeci OŠ Pujanki i da će se promijeniti kvaliteta i načina podučavanja. Djeci želi svu sreću u budućnosti.

Školski ravnatelj Mate Glavinović pri otvaranju izrazio je svoje veselje zbog nove školske zgrade, čime će svi učenici dobiti dovoljno školskoga prostora i više se nastava ne će pohađati u tri smijene, nego u dvije. Naglasio je i zadovoljstvo što će djeca biti sretna i da će postizati bolje rezultate u učenju.

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara rekao je da su svi sretni zbog završetka nove škole i da će djeca imati novi prostor za rad i učenje te se nada da će svi biti zadovoljni novom školskom zgradom.

 

Završeni radovi na zgradi i svečano otvorenje OŠ Pujanki

Nakon četiriju godina intenzivnoga rada završeni su građevni radovi na drugomu dijelu školske zgrade pa je 14. siječnja 2020. upriličeno svečano otvorenje. Redovito sam pratio tijek gradnje i povremeno fotografirao s nakanom napraviti cjelokupnu reportažu za mrežnu stranicu naše škole i poslati ju na LiDraNo 2020.

Što se sve nalazi u novoj školi?

U novom dijelu škole nalazi se osam  učionica, dvorana, veliki atrij, prostorije za dnevni produljeni boravak, velika knjižnica, kuhinja, blagovaonica, prostorije za djelatnike stručne službe, a prilagođen je manji prostor za improviziranu školsku dvoranu koji će poslužiti do izgradnje velike školske dvorane.

 

Uređenje okoliša

Osim lijepo uređenog prostora u okolišu gdje se ističe bijeli kamen, dva su igrališta, jedno malo, priređeno za košarku, i jedno veliko, napravljeno za rukomet i nogomet.

U blizini škole nalazi se i šarena livada na koju se svakodnevno učenici dolaze igrati i uživati u prirodi.

Još jedno posebno mjesto  jest  školsko dvorište na kojemu se učenici za vrijeme velikoga odmora igraju i uživaju.

 

Što su kazali učenici iz škole Pujanki?

Učenik A. D. izjavio je: “Škola je važna ustanova u kojoj provodimo jedan veliki dio života čije ćemo znanje rabiti cijeli život.“ Učenica M. H. kazala je: “Svaki profesor zaslužuje mjesto za rad i prilagođeni prostor za svoj predmet. “Učenica J. LJ. rekla je: “Naša škola ima daleku i raznoliku prošlost i apsolutno ju zaslužuje, te joj je i potrebna nova zgrada i mjesto za svakodnevni rad.“

 

Svečani programa otvorenja počeo je prvom izvedbom himne naše škole

Prvi put poslušali smo himnu naše škole za koju je, u čast tridesetoj godišnjici postojanja škole u kotaru Pujanke, te završetku radova drugoga dijela OŠ Pujanki i svečanomu otvorenju, tekst, glazbu i aranžman napisala naša učiteljica engleskoga i talijanskoga jezika Ana Kodrić Ivelić. Profesorica Ana pripremila je i nastup s našim učenicima, ona je, ujedno, i dirigirala pa joj za sve čestitamo!

 

NOVINARSKI ISKAZ 

Kratak prozni ulomak iz eseja pisan novinarskim stilom, naslovljen Radujem se novoj školi, pročitala je Matea Bekavac, 8. r., a čiji je mentor doktor znanosti Ilija Protuđer.

 

Što su kazali učitelji iz škole Pujanki?

Ivani  Bulić, učiteljica predmeta Hrvatski jezik, ističe vesele i maštovite boje svih učionica prilagođene dječjem maštovitom pristupu svijetu, a velikim atrijem škola je dobila prikladan prostor za svečane prijame i proslave. Uz to ističe i velike površine za športske sadržaje kao i veliki prostor za učeničko druženje i bezbrižno igranje.

Školska psihologica Jadranka Radnić kaže da su svi zadovoljni novom školom, posebno učenici primjerenim prostorom za rad. Radnić ističe veće mogućnosti za rad u izbornim i izvannastavnim aktivnostima te rad s djecom s teškoćama u razvoju.

 

Mnogi gosti i dužnosnici nazočili su otvorenju, a mnogi su zaslužni za izgradnju škole.

U ime Ministarstva znanosti i obrazovanja Momir Karin, pomoćnik ministrice Blaženke Divljak.

U ime Grada Splita, naš gradonačelnik Andro Krstulović Opara, dogradonačelnica Jelena Hrgović Tomaš i  dogradonačelnik Nina Vela

U ime Županije splitsko-dalmatinske Luka Bačić

U ime Agencije za odgoj i obrazovanje Podružnice Split Vladu Matasa

U ime Kotara Pujanki bio je predsjednik Petar Gudić i drugi predstavnici; izvođači radova, roditelja te drugi mnogi gosti.

 

Što su kazali dužnosnici o  školi Pujanki?

Školski ravnatelj Mate Glavinović pri otvaranju izrazio je svoje veselje zbog nove školske zgrade, čime će svi učenici dobiti dovoljno školskoga prostora i više se nastava ne će pohađati u tri smjene nego u dvije. Naglasio je i zadovoljstvo što će djeca biti sretna i postizat će bolje rezultate u učenju.

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara rekao je da su svi sretni zbog završetka nove škole i da će djeca imati novi prostor za rad i učenje te se nada da će svi biti zadovoljni novom školskom zgradom.

 

U ime Ministarstva znanosti i obrazovanja obratio se Momir Karin, pomoćnik ministrice

 

Momir Karin, pomoćnik ministrice Blaženke Divljak, rekao je da se nada da će ovo pomoći napretku u učenju svoj djeci OŠ Pujanki i da će se promijeniti kvaliteta i način podučavanja. Djeci želi svu sreću u budućnosti.

 

 

Reportažu (fotografije i tekst kao i pripremu na računalu) pripremio je

Narcis Družijanić, učenik 6.a i članovi novinarske skupine.

Mentor članovima novinarske skupine je dr. sc. Ilija Protuđer

Glavni i odgovorni urednik reportaže i drugih radova novinarskog iskaza je dr. sc. Ilija Protuđer

 

 

Vrsta: novinarski esej

 

Povijest hrvatskog jezika

 

Razvitak hrvatskog jezika započinje u Austrougarskoj Monarhiji kada su političke prilike unutar zajednice u kojoj se Hrvatska nalazila snažno utjecale na njegov razvitak.

Iako je hrvatski jezik postao službenim 1847., Hrvate pritišću da priznaju mađarski kao svoj materinski. Tada dolazi do masovnog priklanjanja Hrvata jezičnom zajedništvu sa srpskim jezikom.

Nakon raspada Austrougarske Monarhije, dolazi do osnivanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca gdje se težilo jezičnom jedinstvu svih naroda unutar Kraljevine pa se službeni jezik zvao srpsko-hrvatsko-slovenački.

Godine 1939. uspostavlja se Banovina Hrvatska, hrvatske vlasti dobivaju samostalnost što je rezultiralo boljim položajem hrvatskog jezika.

Početkom Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Država Hrvatska u kojoj je izražen snažan otpor srpskom jeziku odnosno svim njegovim utjecajima na hrvatski jezik kao npr. srbizmi (srpske riječi). Nakon propasti NDH 1945., uspostavlja se Narodna federativna Republika Jugoslavija gdje je hrvatski jezik bio zakonski ravnopravan s ostalima iako je u upotrebi prevladavao srpski jezik. To je dovelo do Novosadskog dogovora o primjeni jednog jezika s dva načina izgovara te dva ravnopravna pisma.

No, razni idući objavljeni naslovi, pravopis, rječnik i dr., nameće srpski jezik što je mnoge hrvatske jezikoslovce razljutilo te su se oglasili u dokumentom pod nazivom Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Tom deklaracijom kreće borba za hrvatski jezik.

Godine 1970. tiskan je Hrvatski pravopis, sačuvan je samo jedan primjerak nakon što je policija intervenirala i zaplijenila ostatak. Spomenuti primjerak odnesen je u London, gdje je tiskan iduće godine pa je nazvan Londonac.

Unatoč svim preprekama, Hrvati su pokazali koliko im znači njihov jezik te ga je tadašnja vlast, nako 1974. popustile u svojatanju Hrvatima njihova jezika i naziva - hrvatski, a nakon osnutka samostalne Republike Hrvatske, hrvatski jezik je u potpunosti dobio značenje i službenu potvrdu koja mu pripada.

Hrvatski jezik je jedinstven uz bogatstvo zavičajnih govora povezanih u dijalekte i  dijalekata u narječju na temelju kojih razlikujemo tri hrvatska narječja: kajkavsko (kaj), štokavsko (što) i čakavsko (ča). Jezik koji služi kao opće sredstvo sporazumijevanja našeg naroda je standardni ili književni jezik!

Natali Taraš, 8. b

Mentor dr. sc. Ilija Protuđer

Breza

 

Pisac: Slavko Kolar

 

Djelo „Breza“ napisao je Slavko Kolar. Jezik likova jest turopoljska kajkavština koja priči daje uvjerljivost. Jezik je jednostavan i bogat. Kolarove su rečenice jednostavne, a bogate.

Opisuju zaostalu seosku sredinu s određenom dozom humora. Književni rod je epika, a vrsta novela. Tema cijelog djela se ogleda kroz život obitelji Labudan u zaostaloj seoskoj sredini, koja se navikla na siromaštvo i težak rad pa životne probleme prihvaća kao unaprijed određene i neispravljive.

Mjesto radnje su Vukomerečke gorice tj. brežuljak Bikovski vrh na kojemu je smješteno selo Bikovec sa zaseocima Labudan. Autor poznaje probleme i strahove ljudi koji žive na selu. Vrijeme radnje je smješteno u 1928. g. iz čega možemo razumijeti da je to bilo osjetljivo doba između dva rata.

Ovo djelo nas uči razumijevanju prema svim ljudima i pomaže nam izgraditi socijalnu inteligenciju. Ovo je Kolarovo najuspješnije djelo. Glavni likovi su Janica i Marko, muž i žena. Ovo djelo mi je drago zbog realizma koje je njegova glavna odlika. Tokom čitanja ovoga djela su mi se miješale emocije tuge i sreće.

 

U djelu se često miješalo tragično s komičnim. Cijelo djelo je prožeto ironijom i mnogim drugim stilskim sredstvima. Često smo prepoznavali sredstvo retrospekcije jer se autor vraćao na događaje iz prošlosti. Autor ovog djela je prozvan jednim od najznačajnijih humorista u hrvatskoj književnosti.

Od pripovijednih tehnika najzastupljenije je pripovijedanje. Prema ovomu djelu je snimljen istoimeni film.

Pouka ovog djela je da se svi ljudi preispituju u životu jesu li doista zadovoljni te da ne nanose štetu drugima jer se poslije u životu mogu kajati. Tradicija je nešto što sam uočila i ostavila je na mene jak dojam jer je to bio faktor koji je vezao sve tamošnje stanovnike, ali uočila sam i stroge osude zbog nepoštivanja iste.

Glavna pouka ovoga djela je da u životu ne možemo birati gdje ćemo se i kada roditi pa i umrijeti, ali možemo kako ćemo živjeti

Matea Bekavac , 8. a.

Mentor dr. sc. Ilija Protuđer

 

 

Vrsta: esej

Breza

Pisac: Slavko Kolar

Breza je najuspješnije književno djelo Slavka Kolara objavljeno 1928. godine u knjizi „Breza i druge pripovijetke“. Ovo, po meni jako tragično djelo, književnog je roda epike i vrste novele. Pisano je turopoljsko-kajkavskim dijalektom.

Živim u Dalmaciji gdje je ovakav način govora čista nepoznanica, ali iz težine radnje ovog djela kao i iz jasnih pojašnjenja jako sam dobro shvatila značenje i pouku ovog djela. Pouka koju sam shvatila čitajući ovo djelo, u kojem vlada borba za vlastiti život glasi; nikad se nemoj previše osloniti na nekoga, uvijek imaj zrno sumnje koje će te kada nastupe teška vremena osloboditi potpunog razočarenja.

Da pojasnim,u životu treba imati osobu kojoj potpuno vjeruješ, ali to zrno sumnje znači da ga ne smatraš nepogrješivim. Na to me podsjetila Markova i Janičina situacija, ali bez obzira na greške uvijek treba biti spreman oprostiti i biti spreman tražiti oprost. Jezik književnosti je jednostavan, ali vrlo dobro oblikuje i prati radnju novele.

U meni kao čitatelju budi neobičan dojam i zainteresiranost za život na selu i razlike među prošlosti i sadašnjosti. Radnja se odvija tijekom međuratnih godina u otuđenom zaseoku Labudan na brežuljku Bikovski vrh.

Zanimljivo je što spomenuto mjesto uistinu postoji i nalazi se u Vukomeričkim goricama koje su se tada nazivale Gore Pomena. Pripovijedanje i opisivanje su dvije najzastupljenije pripovjedne tehnike ovog djela u kojem likovi vrlo rijetko vode dijaloge. Prepušteni su sami sebi te većinom vode unutarnje monologe. Izražen unutarnji monolog odaje mi dojam nerazvijene komunikacije među likovima ovog djela. Glavni likovi Breze su Janica i njen suprug Marko koji stanuju u obiteljskoj kući Labudan.

Ova dva karaktera su po meni vrlo različita. Janica onako plaha, slabašna i vitka te energičan, snažan i inteligentan i ponekad nepromišljen Marko. Njih dvoje žive teškim životom otkada im je četveromjesečna kći preminula. Moj glavni zaključak i poimanje ovog djela svodi se na tvrdnju da je narod, pogotovo seoski, tijekom međuratnih godina živio otrcano i neskladno. Vrlo malo su znali o životu „izvan seoskih granica“ te se ponašali bezobzirno.

Sretna sam što su nastupila vremena u kojima ljudi većinom brinu i suosjećaju se sa svojim sugrađanima. Druga, ali ne manje važna pouka kojoj me Janica poučila jest da bez obzira koliko život bio težak, nikada ne zaboravimo uživati i biti nasmijani. Evo nekoliko primjera za epitet, unutarnji monolog, pripovijedanje i opisivanje iz djela; „gizdavi mustači“, „debelo jesensko blato“, „dika nebeska“, „Ej, bogica boga, ona svoje misi ima.“, „Velik je to grijeh pustiti nekoga da umre bez svijeće, da mu duša ostane u mraku.“ , „Sklisko je bilo i mokra ona teška ilovača, a njemu tako mutno i čudnovato pred očima.“.

Anja Buljević, 8. a.

Mentor dr. sc. Ilija Protuđer

Vrsta: esej

 

 

Breza i druge pripovijetke

 

Pisac: Slavko Kolar

 

Brezu je napisao Slavko Kolar standardnim književnim štokavskim govorom, a likovi govore turopoljskim kajkavskim govorom. U djelu se miješa tragično s komičnim, opisuju se tragični događaji s određenom dozom humora.

Književni rod je epika, a književna vrsta novela. Breza je najuspjelija Kolarova novela. Glavna tema je nesretna sudbina mlade seoske žene u zaostaloj seoskoj sredini i obitelji.

Radnja se zbiva u selu izmišljenog imena Bikovac nedaleko od Zagreba i na Labudan-brdu. Vrijeme radnje je između dva svjetska rata. Glavni likovi su Janica i Marko, a sporedni Mika i Kata Labudan, Jaga i njezina djeca, Mikina majka, nadšumar, seljaci, seljanke i svećenik.

Janica je mlada, nježna i vitka žena koja se izgledom izdvaja od drugih. Marko je najstariji sin Mike i Kate te Janičin muž. Kata i Mika su roditelji dvoje djece od kojih je jedno u vojsci.

Od pripovijednih tehnika nalazimo pripovijedanje, opisivanje, dijalog i monolog. Najzastupljenija pripovijedna tehnika je pripovijedanje. Od stilskih sredstava nalazimo metaforu, kontrast, usporedbu, epitete i personifikaciju.

U primjeru ˝čas vrućina, čas hladnoća˝ uočavam da pisac ukazuje na kontrast između vrućine i hladnoće. Epitetom ˝pozlaćena kosa˝ pisac opisuje Janičinu kosu. Metaforom ˝mlada duša sprema se na dalek put˝ pisac govori da se mlada osoba sprema na velik i dug put.

Pisac se služi retrospekcijom, vraća se iz sadašnjosti na prošle događaje. Prvi dojmovi o djelu odnose se na preokrete, sukobe i bol. Rečenice su jednostavne, ali bogate. Uočavam da je ovo novela o nježnoj seljačkoj ženi koju je ubila grubost života, ta žena gajila je veliku i istinsku ljubav prema svom mužu, a on ju je nagradio bezdušnom sebičnošću.

Breza je prvi put izdana u časopisu ˝Savremenik˝ 1928. godine, a u knjizi ˝Mi smo za pravicu˝ 1936. godine. Prema njoj je snimljen film. Pouka djela je da loše ponašanje može izazvati kaznu i kajanje.

Smatram da je ovo djelo vrlo poučno i u nekim situacijama realistično. Bitno je da se radnja sagleda iz svog ugla jer je to bit djela, ali i umjetnosti inače.

 

Ana Čajkušić, 8. a.

Mentor dr. sc. Ilija Protuđer

 

Matea Bekavac, 8. a

 

Radujem se novoj školi

 

Osmijeh se vratio kada smo krajem drugog razreda krenuli u svoju školu Pujanki.

Napokon, nakon gotovo deset godina, naša školska zgrada se dovršava.

Imat ćemo najljepšu školu.

Nastava će postati uživanje za učitelje i učenike.

Svaki predmet će imati svoju učionicu i kabinet. U novijem dijelu školske zgrade održavat će se razredna nastava i bit će organiziran rad stručnih službi.

Nastavnici će imati veliku zbornicu za odmor i druženje, a mi učenici veliku knjižnicu.

Iako ću ja ubrzo upisati srednju školu, veselim se što sljedeći naraštaji ne će biti izloženi opasnosti od automobila i prometa koji prolazi kraj ulaza u školu.

Naša škola sada će biti prava europska škola i primjereno mjesto dječjeg boravka.

Svi se radujemo otvorenju novog dijela škole i zahvalni smo svima koji su se trudili da to bude lijepi i sretni dio našeg odrastanja.

 

Mentor dr. sc. Ilija protuđer, učitelj hj

Matea Bekavac, 8. a

 

Radujem se novoj školi

 

Osmijeh se vratio kada smo krajem drugog razreda krenuli u svoju školu Pujanki.

Napokon, nakon gotovo deset godina, naša školska zgrada se dovršava.

Imat ćemo najljepšu školu.

Nastava će postati uživanje za učitelje i učenike.

Svaki predmet će imati svoju učionicu i kabinet. U novijem dijelu školske zgrade održavat će se razredna nastava i bit će organiziran rad stručnih službi.

Nastavnici će imati veliku zbornicu za odmor i druženje, a mi učenici veliku knjižnicu.

Iako ću ja ubrzo upisati srednju školu, veselim se što sljedeći naraštaji ne će biti izloženi opasnosti od automobila i prometa koji prolazi kraj ulaza u školu.

Naša škola sada će biti prava europska škola i primjereno mjesto dječjeg boravka.

Svi se radujemo otvorenju novog dijela škole i zahvalni smo svima koji su se trudili da to bude lijepi i sretni dio našeg odrastanja.

 

Mentor dr. sc. Ilija protuđer, učitelj hj

Priloženi dokumenti:
OS Vukovar 2019 Pujanke PJESME.doc

E-dnevnik

Produženi boravak

Linkovi

     

        

            

 ictunastavi.blogspot.gr

 

       

Obavijesti o provedenim aktivnostima u okviru Erasmus+ projekata možete pronaći na ovoj poveznici:   https://live.etwinning.net/profile

Materijale s radionica Večeri matematike možete pronaći na sljedećem linku

Priloženi dokumenti:
Odluka Erasmus.pdf


Dokumenti MZOS





preskoči na navigaciju